Razgovarajući o utjecaju jezika, gđa. Merima objašnjava: "Inkluzivan jezik veoma je bitan, jer se tako izbjegava bilo koji oblik diskriminacije. Riječi su bitne, jer riječi imaju veliku moć. " Njen naglasak na moći riječi ukazuje na to kako jednostavna promjena u načinu izražavanja može utjecati na percepciju i tretman osoba s invaliditetom. "Riječi oblikuju našu percepciju o svijetu o svemu što nas okružuje," dodaje Merima, sugerirajući da jezik nije samo sredstvo komunikacije, već i izraz poštovanja i razumijevanja.

Govoreći o specifičnim terminima koje bi izmijenila, Merima ističe potrebu za preispitivanjem uobičajenih izraza: "Mnogo je uvrijedljivih izraza, ali bih voljela kad bi se prestao koristiti izraz 'posebne potrebe'. Šta uopće znači 'posebna potreba'?" Naglašava kako termini poput 'vezan' ili 'prikovan' za kolica ne samo da su neprikladni, već i pogrešno karakteriziraju osobe s invaliditetom, implicirajući negativnost koja ne bi trebala biti povezana s ortopedskim pomagalima: “Riječi demistifikuju realnost. Upotrebom ispravne terminologije, oduzimamo negativnu konotaciju koja je prisutna oko određenih termina, i vraćamo moć osobama sa invaliditetom.”

O napretku u Bosni i Hercegovini, po pitanju svakodnevnog korištenja inkluzivnog govora, Merima komentira: "Napredak je vidljiv, ali još uvijek sporo dolazi. U posljednjih nekoliko godina primjećujem da se više govori o ovoj temi." Ovime ukazuje na rastuću svijest u društvu, potaknutu dostupnošću informacija koje olakšavaju razumijevanje i primjenu ispravne terminologije.

Merima, također, prepoznaje ključne korake potrebne za unaprjeđenje inkluzivnosti u komunikaciji, posebno u medijima: "Sama ova kampanja je konkretan korak da bi se mijenjala svijest društva... Bitno je istaknuti ulogu koju mediji imaju u stvaranju svijesti društva prema marginalizovanim skupinama ljudi. Još uvijek se često izvještava o temama vezanim za invaliditet s dozom patetike i senzacionalizma, što je demoralizirajuće i vodi ka još većoj stigmatizaciji i diskriminaciji. Postoje dva polariteta kada se govori o osobama sa invaliditetom. Ili su njihovi svakodnevni životi prikazani kao "herojski čin" ili su prikazani kao nemoćne žrtve. To je posebno pogubno jer se na taj način ne prikazuje suština i gubi se prilika da se ukaže na stvarne izazove, kao npr arhitektonske barijere, koje su svakodnevni izazov za mnoge osobe.".

Za završetak, Merima predlaže kako bi radionice o inkluzivnom jeziku mogle obuhvatiti interaktivne metode učenja poput pozorišnih predstava i plesa, koje bi djeci omogućile da od malih nogu uče o važnosti inkluzije. Ovakve aktivnosti mogu pomoći djeci da od najranijih dana razumiju i cijene različite perspektive, što je ključno za izgradnju empatičnijeg i uključivijeg društva. Kroz kreativno izražavanje i direktno sudjelovanje u predstavama koje promiču inkluzivne poruke, djeca ne samo da uče o inkluziji, već i aktivno sudjeluju u njenom promicanju, što može imati dugoročne pozitivne učinke na njihov razvoj i stavove.

Kampanja "Inkluzija počinje riječima" nastoji osvijestiti važnost jezika koji koristimo svakodnevno. Svaka riječ ima moć oblikovati naše društvo, stoga je izuzetno važno da biramo one koje promiču poštovanje i razumijevanje. Ova inicijativa poziva sve da preispitaju svoj govor i da svojim primjerom doprinose izgradnji inkluzivnijeg okruženja.

Caritas BiH provodi ovu aktivnost u okviru projekta DISC, kojeg financira Europska unija u Bosni i Hercegovini, a sufinanciraju Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i Caritas Slovenije. Partneri na projektu su Udruga roditelja i djece s posebnim potrebama Vedri osmijeh iz Mostara, Udruženje slijepih Kantona Sarajevo, Unija organizacija osoba s invaliditetom u BiH i Savez slijepih Republike Srpske. (caritas.ba)