Fenomen migracija nije započeo s migracijama kroz Balkansku rutu zadnjih nekoliko godina. Ovaj fenomen je prisutan od davnina. U modernom društvu koje se ističe modernim tehnologijama, brzom protoku informacija i mobilnosti postaju sastavni dio svakodnevnice svakog društva, a i često se smatra pozitivnim pokretom.

Od 2015. godine migranti, izbjeglice i tražioci azila, kreću se u potrazi za boljim životom, bježeći od siromaštva, ratnih strahota ili nekog drugog osobnog ili društvenog razloga. Svoj put prolaze kroz takozvanu Balkansku rutu iz zemalja svoga podrijetla pa od Turske, Grčke, Albanije, Makedonije, Crne Gore, Srbije do Bosne i Hercegovine i granice s Europskom unijom Republikom Hrvatskom pokušavajući stići u neku od europskih država. Balkanska ruta kroz Bosnu i Hercegovinu osobe u pokretu su započele krajem 2017. godine u manjim grupama pa je od kraja 2017. godine do danas u Bosnu i Hercegovinu pristiglo preko 82.000 migranata, izbjeglica i tražioca azila. Njihovo zadržavanje u Bosni i Hercegovini ovisi o njihovim željama kao i propusnosti europskih granica, u rasponu od 7 dana do 3 godine. Prema izvješćima UNHCR-a,  211 čeka osoba na azil, 56 osoba živi u BiH s priznatim statusom izbjeglice, a 52 osobe sa statusom supsidijarne zaštite.

Caritas u Bosni i Hercegovini od prvog dana, temeljem odluke Upravnog vijeća Caritasa BiH i biskupijskih tijela uprave, uključeni su u pomaganje ljudima u pokretu kroz usluge, humanitarnu pomoć, smještaja kao i omogućavanje kvalitetnijeg života tijekom boravka u Bosni i Hercegovini. Caritas u Bosni i Hercegovini na svim razinama jedina su karitativna ustanova Katoličke crkve u BiH koja raznovrsnim karitativnim aktivnostima pokrivaju cijeli prostor Bosne i Hercegovine. Caritasov stup u svim aktivnostima su djelatnici koji neumorno rade svakodnevno s ljudima u pokretu.

Djelatnicima je rad s ovom populacijom mnogo više od posla, njihov život je povezan sa životima ljudi u pokretu. Oni osjete svaki nemir i zabrinutost prije „game“-a tj. pokušaja prelaska granice Europske unije, svaki neuspješan pokušaj prelaska granice, gubitak djeteta, radost rođenja, proslave rođendana, blagdana kao i svakodnevne brige i probleme. Za neke od njih koji su željeli biti misionari i misionarke u Africi, prihvatni centri i društveni kutak postali su njihova mala Afrika. U maloj Africi se dešavaju predivne stvari s djecom i mladim ljudima koji upravo tu otkrivaju ljepotu zajedništva.

Caritasove praonice rublja u tri Kantona/Županije, u Bihaću koju vodi Caritas biskupije Banja Luka, Tuzli i Sarajevu koje vodi Caritas Vrhbosanske nadbiskupije upošljavaju osam djelatnika koji svakodnevno rade na poboljšanju higijenskih uvjeta ljudi u pokretu, ne samo u privremenim prihvatnim centrima, već i ljudima koji nemaju adekvatan smještaj ili su smješteni u sigurnoj kući. Otvorena su dva društvena kutka, prihvatni centri Ušivak i Blažuj kod Sarajeva, i jedan Drop In centar za zajednicu u Tuzli. Društveni kutci svakodnevno dijele tople napitke, provode individualne i grupne aktivnosti, sportske i društvene  događaje. Oba kutka u Kantonu/Županiji Sarajevo provode se u suradnji s Nadbiskupijskim centrom za pastoral mladih Vrhbosanske nadbiskupije, talijanskom organizacijom IPSIA i Muzejom raznog djetinjstva. Kroz centar za pružanje usluga u zajednici u Tuzli implementiraju se psihosocijalne, društvene i edukativne aktivnosti u suradnji s centrom za pružanje usluga u zajednici Puž.

Novootvoreni društveni kutak u privremenom prihvatnom centru Blažuj kod Sarajeva u cijelosti je namješten od strane migranata koji žive u ovom prihvatnom centru. Njihov zadatak bio je organizirati se i kutak urediti prema svojim želja. Među njima su bile osobe koje su napravile okvir za veliki ugao za sjedenje, krojače koji su iskrojili i sašili jastuke za sjedenje i naslon, slikare i majstore za krečenje koji su cijeli prostor osvježili prvo bijelom bojom, a nakon toga umjetnici su ukrasili svojim umjetničkim djelima na zidovima. Yassinova odluka o ostanku u Bosni i Hercegovini desila se nakon nebrojenih pokušaja prelaska granice. S pravnicima iz ustanove Vaša prava, Caritas je uspio Yassina zaposliti u društvenom kutku. Posao koji je dobio u kutku u Blažuju kod Sarajeva za njega znači slobodu preživljavanja, samostalan život i uključenje u zajednicu. O njegovom entuzijazmu za radom i predanosti poslu govore osmjesi stanovnika prihvatnog centra Blažuj koji svaki dan traže mjesto više kako bi se zabavili u kutku igrajući društvene igre. Yassin je iz Sirije i nije jedini tražilac azila koji je preko Caritasa dobio posao. Caritas je omogućio kroz Drop In u Tuzli preko centra za pružanje usluga u zajednici Puž uposliti i Alija tražioca azila iz Pakistana koji već više od dvije godine boravi u Bosni i Hercegovini. Svojim vještinama koordinacije, prevođenja i željom za rad, Yassin i Ali pomažu druge migrante, izbjeglice i tražioce azila, čime omogućavaju Caritasu bolje razumjeti njihove potrebe, nadanja, želje i planove.

Obzirom na rast Caritasovih aktivnosti posebno u Unsko Sanskom Kantonu/Županiji, u Bihaću je otvoren ured Caritasa biskupije Banja Luka, u okviru župne kuće i crkve u Bihaću, u kojem su uposlene dvije osobe. Njihov zadatak je procjenjivanje situacije, provođenje aktivnosti, ali i koordinacija pomoći za ovaj Kanton/Županiju. Caritas biskupije Banja Luke pored praonice rublja u prihvatnom centru Borići, dodatno pomaže rad kuhinje Crvenog križa koji opskrbljuje privremeni centar Lipa s tri obroka dnevno. Zajedno sa talijanskom organizacijom Ipsia, Caritas biskupije Banja Luka u prihvatnom centru Lipa započeo je gradnju dvije veće prostorije za organizaciju aktivnosti za migrante sredstvima koje je donirao papa Franjo i talijanski biskupijski Caritas Ambrozijana. U prihvatnom centru Ipsia i Caritas dijele zajednički prostor koji trenutačno služi kao prostor za aktivnosti, ali će nakon izgradnje prostora biti ured. Za razliku od opskrbe kuhinje Crvenog križa, Caritas Vrhbosanske nadbiskupije na period od tri mjeseca omogućio je kroz svoju pučku kuhinju tople obroke za migrante, izbjeglice i tražioce azila u Sarajevu. Podjela ovih obroka se provodila u suradnji s dnevnim centrom udruge Kompas. Svakim danom Caritas Vrhbosanske nadbiskupije dostavljao je 70 toplih obroka koji su dijeljeni uglavnom migrantima, ali je bilo i trenutaka u kojima su tople obroke dobili i stanovnici Sarajeva koji su u potrebi, uz mogućnost traženja pomoći u ovom dnevnom centru. Znatan broj ljudi u pokretu zadržava se na granici Unsko Sanskog kantona/županije u mjestu Velečevo. Ovaj punkt opslužuje Crveni križ Ključ, na kojem osiguravaju privremeno sklonište, hranu, higijenu i medicinsku pomoć za osobe koje su upućene na punkt s puta prema Bihaću i Velikoj Kladuši. Caritas doprinosi prehrambenim proizvodima koji se daju migrantima u prolazu kako bi sebi sami na improviziranom kuhalu napravili jelo u skladu s njihovom kulturom i tradicijom. Na ovom punktu se dijeli jako veliki broj neprehrambenih artikala kao što su cipele, tenisice, majice, vreće za spavanje, jakne, deke itd.

U posljednje vrijeme Caritas proširuje svoju djelatnost na rad s djecom i mladima, nudeći pomoć u školskim zadacima, edukacije rada na računarima, tečajeve jezika kao i druge socijalne vještine. U isto vrijeme činjenica je da su potrebe lokalne zajednice velike i da je neophodno napraviti bolje uvjete u lokalnim zajednicama u kojima migranti žive. Do sada su to bili manji doprinosi, kroz zapošljavanje ljudi iz lokalne zajednice na projektima za migrante, no to nije dovoljno. Caritas biskupije Banja Luka zajedno sa Centrom za socijalni rad radio je na poboljšanju uvjeta života domaćeg stanovništva, kroz kontinuiranu pomoć u hrani, higijeni, ali i nekim drugim potrebama. Za škole koje su prihvatile migrantsku djecu u Unsko Sanskom kantonu/županiji Caritas biskupije Banja Luka osigurao je kompjutere za informatičku učionicu na kojima će raditi i djeca iz lokalne zajednice i djeca migranti, školski materijal i didaktički materijal za škole, a koje će opet koristiti djeca iz obje ranjive grupe. Obzirom da su migrantska djeca uključena u školski sustav i u Kantonu/Županiji Sarajevo slična potpora će se u narednom vremenu dati i na području ovog Kantona/Županije.

Obzirom na trenutačnu situaciju s pandemijom Covid 19, Caritas je osigurao maske za lice, dezinfekcijska sredstva, rukavice i testove na Covid 19, za osoblje koje radi s migrantima, za migrante, izbjeglice i tražioce azila.

Sve usluge, pomoć koja je podijeljena samostalno ili preko drugih organizacija, agencija i grupa volontera, kao i aktivnosti koje su provedene s ovim ljudima kako bi im se omogućio kvalitetniji život i boravak u tmurnom okruženju ne bi bio moguć bez partnera i donatora koji imaju srce, empatiju i uho za slušanje Caritasovog osoblja koje svakodnevno nailazi na nove izazove, koje pretače u kvalitetne aktivnosti, usluge i pomoć. Svakako su to članice Caritasove mreže iz Italije, Španjolske, Slovenije, Austrije, Amerike, ali i pojedinačne privatne donacije iz Švedske, Latter-Saint-Day humanitarne organizacije, Ambasade Malteškog reda, Ministarstva vanjskih poslova Slovenije, Ministarstva inozemnih poslova Austrije i mnogih drugih. Mrežu partnerskih organizacija Caritas je gradio tri godine. Danas je to jedno stabilno partnersko okruženje u kojem svi partneri zajedno s Caritasom imaju isti cilj, a to je pomoći i vratiti dostojanstvo ljudima u pokretu. Naši partneri koji podržavaju rad Caritasa su svakako, Ministarstvo sigurnosti BiH, Služba za poslove sa strancima, Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i UN agencije. Zajednički s Caritasom u BiH, (Caritas Bosne i Hercegovine, Caritas Vrhbosanske nadbiskupije i Caritas biskupije Banja Luka), implementiraju aktivnosti Centar za rad u zajednici Puž, Snaga žene, Merhamet, IPSIA, Centar za pastoral mladih „Ivan Pavao II“ Vrhbosanske nadbiskupije i Muzej ratnog djetinjstva.

Nedavno je Caritas BiH na Vlašiću u Središnjoj Bosni organizirao susret svih djelatnika na programu pomoći za migrante. Među njima su bili i Ali migrant iz Pakistana i Ružica Marković iz Centra za mlade „Ivan Pavao II“ čije iskustvo rada na programu pomoći migrantima bio je dirljiv trenutak.

„Ja živim u Tuzli i radim u Drop In centru kojeg financira Caritas, i kao prevodilac za projekt kojeg financira CRS. Volim svoj posao, jer mi omogućava pomagati ljudima koji su kao i ja došli ovdje bez ičega. Osoblje CRS-a i Caritasa BiH prihvatili su me kao najbližega, pružajući mi potporu na putu dobivanja azila. Za mene su one zamjena za moju mamu i tetku. Posao mi omogućava samostalan život u kojem mogu sam sebi platiti kavu u kafiću, kupiti hranu ili neku lijepu majicu.“

(Ali Shaban Asghar, koordinator Drop In centra i prevodilac)

„U društvenom kutku radim kao animatorica zajedno s kolegicom Goranom Lovrić ispred Centra za mlade. Oduvijek sam željela biti misionarka koja će ići u Afriku i raditi s djecom tamo. To sam osjećala kao neki svoj životni poziv. U međuvremenu sam dobila priliku raditi u društvenom kutku u Ušivku. Nakon samo par dana rada shvatila sam da je Bog poslao Afriku k meni i kutak u kojem radim vidim kao svoju malu Afriku.“

            (Ružica Marković, animatorica u društvenom kutku u prihvatnom centru Ušivak)

Gđica Dijana Muzička, koordinatorica projekta Caritasa BiH „Pomoć za migrante“

(caritas.ba)